Ko je bio prvi serijski ubica u Srbiji?
Na ovu temu je hemičar Šimon A. Đarmati napisao knjigu čije je predstavljanje sinoć održano u Narodnom muzeju u Zrenjaninu.
Krajem 19. i početkom 20. veka u Banatu se povećao broj trovača. Jedna od najuspešnijih predstavnica ove delatnosti je bila Ana Draksin iz južnog Banata.
Obraćali su joj se oni koji su imali nekakav problem kod kuće, a ona im je pomagala sa svojim "napitkom". I to je ustvari bio rastvoren otrov za pacove. Posetioce je uvek ispratila rečima „samo mu dajte ovo i za osam dana nećete imati problema”.
Šimon A. Đarmati, hemičar: „Živela je u vreme kada sudska medicina nije dostigla sadašnji stepen razvoja i zbog toga je mogla učiniti to što je učinila. Pogotovo u napuštenim selima gde lekari nisu raspolagali sa odgovarajućom kvalifikacijom za otrove. Baba Anujka nije bila jedina banatska trovačica. Bilo ih je dosta. Postoji i primer da je ruski doktor, koji je došao ovamo nakon revolucije, kao uzrok smrti naveo zapaljenje creva, a zapravo se radilo o teškom trovanju.”
Baba Anujka je 1929. godine u Pančevu izvedena pred sud sa optužbom za tri ubistva. Osuđen je na zatvorsku kaznu kada je već imala skoro devedeset godina, ali ipak nije umrla u zatvoru.
Šimon A. Đarmati, hemičar: „Osuđena je na petnaest godina zatvora, nakon nekog vremena je pomilovana, vratila se u svoje selo, gde je dočekao sin. Prema nekim navodima, nastavila je svoj "posao". Naravno, godine su je već sustigle. Prema dokumentima, uzrok njene smrti je bila senilnost.”
Predstavljanje knjige održano je u sklopu izložbe pod nazivom „Tanka linija- između leka i otrova“. Jer često ne znamo da ono što leči može ujedno i da bude otrovno.
Jelena Manojlović, kustos: „Rentgen je neizostavan u dijagnostici. Vrlo je značajan i važan jer doprinosi ranom otkrivanju bolesti. Dakle, bez toga se ne može. Rentgenski zraci su se naširoko koristili nakon otkrića. Ljudima je to bilo zanimljivo. Imali su ih i neke fotografske radnje kako bi ljudi mogli da slikaju unutrašnjost sopstvenog tela. U to vreme njegovi štetni učinci nisu bili poznati.”
U novije vreme, botoks je taj koji se proširio u medicini i industriji lepote. Međutim, njegova preterana i nekontrolisana upotreba može imati ozbiljne posledice. Veoma mala količina Clostridium botulinum ili botoksa je dovoljna da otruje grad veličine Beograda.



