Danas je Božić, praznik Isusovog rođenja
Hrišćani na zapadu Božić slave 25. decembra, dok ga istočne hrišćanske crkve koje koriste julijanski kalendar obeležavaju 7. januara.
Prema hrišćanskom učenju, Isusa Hristosa rodila je Devica Marija u Vitlejemu.
Pošto jevanđelja ne daju precizne podatke o tačnom datumu Isusovog rođenja, u početku se ono vezivalo za različite datume, a zatim se vekovima slavilo 6. januara, na Bogojavljenje. Papa Julije I je 350. godine proglasio 25. decembar za dan Isusovog rođenja. Prema simboličnom tumačenju, Božić je rođendan Isusa, Svetlosti sveta.
Prema opisu iz Novog zaveta, Isus je rođen u štali, jer niko nije želeo da primi trudnu Mariju u svoj dom, iako je upravo na veče porođaja sa mužem došla u Vitlejem zbog popisa stanovništva. Prema predanju, mudraci sa Istoka, odnosno tri kralja, krenuli su na put noseći darove kako bi pozdravili novorođenog Mesiju, a jedna zvezda ih je dovela do Isusa.
Sama reč Božić (karácsony - „kračun“) u slovenskim jezicima označava solsticij, odakle je prešla i u mađarski jezik, ukazujući na to da je praznik vezan za zimski solsticij. U to vreme se i u popularnom kultu Mitre, boga Sunca, tokom zimskog solsticija slavilo njegovo rođenje i pobeda svetlosti nad tamom, što je hrišćanstvu pružilo priliku da paganski praznik potisne i ispuni novim, hrišćanskim značenjem.
Za Božić su vezani različiti običaji, poput betlehemskih igara i kićenja božićne jelke.
Betlehemske igre predstavljaju prikaz Isusovog rođenja i događaja u Vitlejemu. Njihove glavne scene su traženje konačišta, u kojem trudna Marija i Josif traže smeštaj, kao i pastirska igra, čiji su glavni junaci pastiri kojima je anđeo objavio rođenje Spasitelja, pa su otišli kod novorođenog Isusa da mu odnesu darove.
Prve jasle postavio je Sveti Franja Asiški pre 800 godina, 1223. godine, u jednoj crkvi u Greći u Italiji.
Božić, 25. decembra predstavlja intimni porodični praznik. Božićna trpeza, oko koje se okuplja porodica, za vernike simbolizuje oltar, ali i jedinstvo i zajedništvo porodice.
Iako je tradicionalni Božić jedan od najvažnijih hrišćanskih praznika, mnogi nehrišćani ga širom sveta slave kao praznik ljubavi. Uobičajeno je da se u to vreme međusobno uručuju darovi, sluša božićna muzika, odlazi na bogosluženja, održi božićna večera na Badnje veče i praznično ukrasi dom.



