Bacanje petardi može biti igra opasna po život!
U večernjim časovima se već sada može čuti pucanje petardi - sezona praznika se ubrzano približava. Petarde mogu biti igra opasna po život, posebno za one koji ih pogrešno koriste. Od snažnih zvučnih efekata u opasnosti su deca, starije osobe, osobe sa autizmom, kućni ljubimci kao i ptice.
Prodavac u jednoj subotičkoj prodavnici demonstrirao je pravilnu upotrebu petardi. „Fitilj, čim ga zapalite, kada vidite da se zapalio – odmah je bacite, ne igrajte se sa njom. Eksplodira za 5-6 sekundi."
Karlo Dević je takođe govorio i o tome da je interesovanje za pirotehnička sredstva od novembra u stalnom porastu. „Deca dolaze, uglavnom sa roditeljima, jer još nemaju 18 godina. Oni koji su stariji takođe dolaze, kupuju i nose, I što se tiče vatrometa i što se tiče petard, isto je, kažemo svima koje je jače, a koje slabije.“
Petarde i vatromet mogu izazvati ozbiljne povrede. Traume šake i lica, oštećenje sluha, opekotine - sve to mogu biti česte posledice petardi. Najčešća povreda je povreda dlana - to je tipično za 30-40 odsto slučajeva.
Paljenje petardi ima svoja pravila, zakon tačno navodi pod kojim uslovima se pirotehnička sredstva mogu koristiti. Problem je međutim u tome što ih je vrlo malo ljudi svesno. Nepravilna upotreba tih sredstava može se kazniti zatvorom do 2 meseca ili novčanom kaznom od 100 hiljada dinara.
Rade Milošević, zamenik načelnika Odeljenja za vanredne situacije: „Povećan je broj maloletnika koji koriste pirotehnička sredstva na mestima gde to nije dozvoljeno. Istakao bih ova mesta. Pre svega kod zdravstvenih i socijalnih ustanova, gde može izbiti veći požar koji može prouzrokovati veću štetu, odnosno na mestima gde se čuvaju zapaljivi ili eksplozivni materijali.”
Petarde predstavljaju značajnu opasnost ne samo za ljude već i za životinje. Možemo da ublažimo anksioznost i strah naših kućnih ljubimaca dajući im sedative.
Dr Marta Šipoš, veterinar: „Preporučuje se čipovanje štenaca i to je zapravo obavezno od starosti od dva meseca. To je dobro jer se u ovo vreme, kada se bacaju petarde, mnogo pasa izgubi, pa ih je lakše pronaći, jer ako neko pronađe nekog psa, obično ga dovede veterinaru i onda možemo da pročitamo broj mikročipa i možemo pronaći njegovog vlasnika.”
Iako stručnjaci svake godine pred praznike upozoravaju na opasnost povreda od vatrometa i petardi, upotreba pirotehničkih sredstava među maloletnicima se ne smanjuje, čak postaje i sve ekstremnija. Proteklih dana se pojavila vest da je među dečacima tinejdžerima sve modernije takmičenje ko može duže da drži zapaljenu petardu u ustima. Prema podacima Zavoda za zaštitu majke i dece u Beogradu, u poslednjih 10 godina od povreda nastalih od petardi zbrinuto je više od 100 dece.



