Ugrás a tartalomra

Medari očekuju značajno manje prinose

2025.08.02
16:13
Forrás
Panon RTV
Posvećeni medari, ali sve veći izazovi - opis je ovogodišnje proizvodnje meda. Sušno vreme ne stavlja na probu samo poljoprivrednike, već i medare koji ove godine računaju na trećinu uobičajenog prinosa.

Za vojvođanske medare ovogodišnja sezona počela je u proleće sa cvetanjem uljane repice. Sakupljanje nektara odvija se od aprila do jula, kada biljke intenzivno cvetaju i obilno proizvode nektar. Vrcanje meda počinje sredinom jula i traje sve do kraja jula, kada su pčele u košnicama proizvele već dovoljne količine uskladištenog meda.

Iz jednog rama u zavisnosti od veličine može se dobiti dva do tri kilograma meda. Medari okvire napunjene medom smeštaju u aparate gde pod silom centrifuge iscuri med iz ćelija saća. Događa se međutim, da prvo vrcanje traje i do početka avgusta. To se dogodilo Antalu Nemetu iz Čantavira. Kaže da je nepovoljno zimsko vreme donelo mnogo brige, potom i pojava pčelinjeg krpelja, tako da će im prinos biti tek polovinu od uobičajenog.

Antal Nemet, pčelar iz Čantavira: „Ovo vrcanje kada radimo jedna kutija je umela da donese i 20 do 25 kilograma, ali sada na žalost, ako budemo imali 10 kilograma, već sa tim ćemo biti zadovoljni kod ovog letnjeg vrcanja. Uljane repice je bilo dovoljno, ali na žalost ovoliko ima. Obično je bilo bolje. Nekoliko godina samo već u ovoj situaciji.
- Dakle, otprilike na 50 odsto?
- Jeste, otprilike se tako može reći.“

Antal Holo, pčelar sa Palića za ovogodišnji rod kaže da je na pojedinim mestima prosečan, a na drugim žalostan. U njegovom slučaju uspeo je da prezimi sa svojim rojem, ali većina proizvođača je zbog nedostatka polena izgubila veliki broj pčelinjih porodica. Ima i onih kojima nije ostala ni jedna pčelinja porodica nakon zime.

Za ovogodišnji rod se može reći da je trećina, jedna trećina od prosečnog koji smo obično imali. Ni ispaša nije bila sjajna, imaćemo malo bagrema, lipe i nešto uljane repice, ali većinu prinosa meda u Vojvodini čini suncokret“ kaže Antal Holo.

Nakon letnjeg vrcanja, pčelari se već pripremaju za zimu. Kako bi uspešno prezimili i imali jaku, zdravu porodicu potrebno je dovoljno hrane, odnosno najmanje 15 do 20 kilograma kvalitetnog meda i period bez bolesti krpelja.

Dragoljub Matić, predsednik Društva pčelara „Pčelica“ u Subotici: „U avgustu se samo pripremamo za zimu. Sve činimo kako bi pripremili pčele da dobro zimuju. Sada se borimo sa pčelinjim krpeljem, to nam je veliki problem. Mogu reći da je dobra vest da su ove kiše malo pomogle, vidi se da ima cvetnog praha, i nadamo se da ćemo bolje spremiti pčele za zimu nego prošle godine. Prošle godine je u ovom periodu bila žega, nije bilo polena i pčele nisu mogle da se pripreme onako kako su navikle.“

Očekivana posledica je da kada opada prinos, cene idu nagore. Trenutno je cvetni med 800 dinara, lipov med je 1.000, livadski med je 900, a bagremov se može dobiti za 1.200 dinara. Pitanje je, međutim, do kada će se zadržati ove cene, jer će pčelari krajem avgusta sumirati ovogodišnji prinos meda i u odnosu na to prilagodiće cene. Kako su rekli, možemo da računamo na povećanje cena od oko 20 odsto. Zbog sve većih izazova i teškoća mnogi već razmišljaju o tome da smanje broj košnica, ili da potpuno odustanu. 

medarstvo
med
prinos
Dragoljub Matić
Antal Holo
Antal Nemet

Najnovije

Vesti na srpskom
10:04

U naslovnoj ulozi: Oto Habsburg

O Otu Habsburgu, poslednjem nasledniku mađarskog prestola Antonia Sofija Baraniuk, saradnica odseka za istoriju Evropskog tehničkog univerziteta u Kemnicu održala je predavanje u MCC centru u Subotici.
Vesti na srpskom
09:36, Frissítve: 17:35

Umesto cveća i čokolade – slikanje

Povodom 8. marta Mađarski kulturni centar „Nepker“ u Subotici damama je umesto cveća i čokolade poklonio doživljaj. Žene stvaraoci izložile su svoje radove na postavci „Žene pred platnom“.

Najčitanije