Ugrás a tartalomra

Stručnjak o NIS-u: Ako OFAK ne da zeleno svetlo, sve je bilo uzalud

2026.01.20
12:26
2026.01.20
12:31
Forrás
Pannon RTV
Naftna industrija Srbije uputila je zahtev američkoj Kancelariji za kontrolu strane imovine (OFAK) u vezi sa potpisanim pismom o namerama sa kompanijom MOL i daljim poslovanjem.

Ekonomistu Lasla Karaija pitali smo o tome u jutarnjem programu „Napindító” Radio-televizije Mađara u Subotici.

– Već duže vreme vode se pregovori između MOL-a i NIS-a. MOL želi da otkupi ruski vlasnički udeo u NIS-u. Sada izgleda da su donekle stigli do cilja. Šta se desilo juče?

– Ovo je vest koja uliva nadu u pogledu buduće situacije NIS-a. Juče se u štampi i javnim medijima pojavila informacija da su MOL grupa i ruski Gazpromnjeft, koji je zapravo većinski vlasnik NIS-a, potpisali obavezujuće pismo o namerama, što je u suštini najvažniji element zahteva koji je američki OFAK postavio ruskoj strani, odnosno i samom NIS-u, a to je da se rusko vlasništvo u potpunosti ukloni. Dakle, kada je reč o ruskom vlasništvu, udeo bi trebalo da se svede na 0%.

– Koji su još uslovi postavljeni?

– Najveća i najvažnija vest bila bi da je definisan okvir ugovora i da su, na osnovu toga, razmotrena ključna pitanja, pre svega cena i način realizacije transakcije. Međutim, ukoliko američki OFAK ne da zeleno svetlo za realizaciju ugovora, onda je sav taj posao, nažalost, bio uzaludan. Kada je OFAK prošle godine uveo sankcije, njegov zahtev je bio da se rusko vlasništvo u potpunosti ukloni i da se definišu uslovi koji mogu da obezbede dalji rad NIS-a. Čini se da se to sada ostvaruje upravo ovim okvirnim ugovorom.

– Šta to znači iz ugla Srbije?

– Sa stanovišta Srbije, ovo je izuzetno važna vest. Tokom poslednje godine, a naročito u poslednja dva meseca, rafinerija nafte u Pančevu je radila veoma otežano, a zatim je u potpunosti prestala sa radom, iako je ona jedan od ključnih stubova funkcionisanja srpske privrede, ali i punjenja budžeta, kao i očuvanja radnih mesta zaposlenih. Ukoliko se svi ovi uslovi ispune, pančevačka rafinerija bi mogla da nastavi sa radom, bila bi obezbeđena isporuka sirove nafte do rafinerije, njena prerada, snabdevanje benzinskih stanica u Srbiji proizvodima koji su i do sada činili osnov njenog poslovanja, čime bi se obezbedilo potpuno snabdevanje stanovništva gorivom.

– Rafinerija u Pančevu već radi, i to pre ove vesti.

– Tako je, ali istina je da je pančevačka rafinerija dobila dozvolu za rad samo do 23. januara. Tokom tog perioda od mesec dana, od 31. decembra 2025. godine, kada je dobila ovu posebnu dozvolu za rad, nakon gotovo dvonedeljnih priprema, stigla je pošiljka od 85 hiljada tona sirove nafte, na osnovu koje je proizvodnja mogla da počne. To se desilo ovih dana. Sa tom količinom i sa količinama nafte koje se proizvode u Srbiji, čini se da bi rafinerija mogla da radi bez problema do kraja februara. Međutim, ukoliko uslovi predviđeni ovim ugovorom budu obezbedili njen dalji rad, onda možemo reći da će čitava ova priča imati pozitivan ishod.

– Dakle, izgleda da ćemo imati nafte. Međutim, šta još čeka stručnjake, koliko je dug put pred njima?

– Ukoliko OFAK i dalje bude davao saglasnost za koncept koji je postavljen kroz okvirni ugovor i pismo o namerama, tada bi bio obezbeđen redovan rad rafinerije i stabilna proizvodnja. Važno je i to da je generalni direktor MOL-a naveo 31. mart kao krajnji rok za potpisivanje ugovora, naravno pod uslovom da OFAK odobri sve ključne elemente tog ugovora. Takođe je od velikog značaja da se dosadašnji ruski stil upravljanja zameni stilom upravljanja MOL-a. Menadžment MOL-a zastupa potpuno drugačiju poslovnu filozofiju, što može predstavljati važnu prekretnicu u radu kompanije. Poznato je da je Evropska unija odobrila korišćenje ruske nafte Mađarskoj do 2027. godine, što bi omogućilo kontinuirano snabdevanje iz drugog izvora i dovelo kompaniju u strateški povoljniju poziciju, obezbeđujući joj stabilno i bezbedno poslovanje.

NIS
Laslo Karai

Najnovije

Vesti na srpskom
10:04

U naslovnoj ulozi: Oto Habsburg

O Otu Habsburgu, poslednjem nasledniku mađarskog prestola Antonia Sofija Baraniuk, saradnica odseka za istoriju Evropskog tehničkog univerziteta u Kemnicu održala je predavanje u MCC centru u Subotici.
Vesti na srpskom
09:36, Frissítve: 17:35

Umesto cveća i čokolade – slikanje

Povodom 8. marta Mađarski kulturni centar „Nepker“ u Subotici damama je umesto cveća i čokolade poklonio doživljaj. Žene stvaraoci izložile su svoje radove na postavci „Žene pred platnom“.

Najčitanije