Ugrás a tartalomra

Vrelina utiče i na domaće životinje

2025.07.01
14:18
2025.07.01
16:25
Forrás
Pannon RTV
Žega sa temperaturama od 35 stepeni utiče ne samo na ratarske kulture, već i na odgajivače životinja. Stočari probleme izazvane toplotom najviše osećaju kod rogate marve. Kod mlečnih krava prinos mleka može da se smanji i od 30 do 70 odsto.

Uprkos tome što rogata stoka izuzetno teško podnosi visoke temperature, izgleda da su se u više gazdinstava u severnoj Bačkoj prilagodili i gotovo samostalno rešavaju neugodnu situaciju izazvanu vrelinom. Stiskaju se jedni uz druge, i na taj način se rahlađuju. Stočari pokušavaju da im olakšaju dajući više vode, lakšu ishranu i postavljajući ventilatore.

Otvorena i dobro provetrena štala, ventilatori, sveža voda i čista slama – tako pokušava Geza Salaši sa Šupljaka da zaštiti svoje životinje od vreline. Kaže problemi se pre svega javljaju kod obezbeđivanja odgovarajuće silaže, ne sa zdravljem životinja. „Dobro podnose, relativno dobro podnose visoke temperature. Ima potrošnje, dakle jedu, mogu da jedu, jer inače bi opala količina mleka ako ne pojedu ono što je za njih pripremljeno od hrane. Za sada je dobro, kako će biti, ne znamo. U ataru situacija je lošija, nego pre godinu dana, jako gori kukuruz, kao i druge industrijske kulture, biće problema sa obezbeđivanjem hrane. Telad i zdravstveno stanje im je za sada dobro.“

Barnabaš Salma takođe primenjuje ove metode, ipak na svom stadu rogate stoke iskusio je negativne posledice visokih temperatura. Sa kvalitetom mleka i nivoom aflatoksina su uglavnom zadovoljni, ali mnogo manje sa količinom.

U početku smo mislili da je stoka bolesna, jer i na nas utiče, a onda na stoku još više. Ne jedu kao pre, stalno bi pili, i ona nekako pokušava da se zaštiti od velike toplote. Ukoliko stoka ne jede kao pre, onda ne može da daje ni tu količinu mleka.

- U procentima, o kolikom umanjenju možemo da govorimo?

- Možemo reći da je manje za 10 do 15 odsto.“

Kada se završi žetva žitarica, pažnja ratara se okreće ka napredovanju suncokreta i kukuruza. Oranice nemaju mnogo toga dobrog da kažu. Kako su ratari rekli, stanje kultura je žalosno. Radovaće se ukoliko budu požnjeli 30 do 40 odsto od uobičajnog roda. Što se budućnosti tiče, mnogi razmišljaju da više neće sejati kukuruz i suncokret i umesto njih, radije će ječam i pšenicu. To je opet zabrinjavajuće zbog obezbeđivanja dovoljno ishrane za domaće životinje.

poljopivreda
domaće životinje
vrelina

Najnovije

Vesti na srpskom
10:04

U naslovnoj ulozi: Oto Habsburg

O Otu Habsburgu, poslednjem nasledniku mađarskog prestola Antonia Sofija Baraniuk, saradnica odseka za istoriju Evropskog tehničkog univerziteta u Kemnicu održala je predavanje u MCC centru u Subotici.
Vesti na srpskom
09:36, Frissítve: 17:35

Umesto cveća i čokolade – slikanje

Povodom 8. marta Mađarski kulturni centar „Nepker“ u Subotici damama je umesto cveća i čokolade poklonio doživljaj. Žene stvaraoci izložile su svoje radove na postavci „Žene pred platnom“.

Najčitanije