Proizvodnja maka na našim prostorima je ugrožena: sve više poljoprivrednika napušta taj sektor
Mnogi na mak gledaju samo kao dodatak za filovanje kolača, a možda se sete i toga da su sa njim posute neke vrste pekarskih proizvoda. Ova sitna crna zrnca su međutim veoma bogata vitaminima i mineralima, zbog toga se isplati redovno konzumirati mak - rekla je Timea Berta Berenji, dijetetičarka u Opštoj bolnici Senta. Ona je naglasila: „Kalorijska vrednost mu je velika, pa ne mogu da kažem da se može konzumirati bez mere i u velikim količinama, ali možda čak i ne možemo puno da ga pojedemo. Takođe sadrži i puno masti, ali sadrži i korisne i dobre masti, poput nezasićenih masnih kiselina i Omega-3 masnih kiselina, koje su veoma dobre za održavanje lipida u krvi, odnosno odlične za kardiovaskularne probleme."
Mak se, barem onaj za jelo, zaglavio na manje prostore pogodnije za navodnjavanje i formiranje drugih uslova, ali taj pravac nije povoljan, naime profitabilnost maka može biti optimalna na dobro mehanizovanim, velikim površinama - kaže Rudolf Balog, proizvođač maka iz Bogaraša, koji ovu biljku uzgaja na 2,5 hektara. Na njegovom porodičnom imanju berbu već decenijama obavljaju ručno.
„Prošlo proleće je bilo suvo, ova godina je bila malo povoljnija za rod, mak je porastao malo više, a glave su takođe bile veće i lepše. Prinos je bio sličan prošlogodišnjem, prihvatljivo je tih 600-700 kg, jer se to po jednom hektaru već može smatrati kao dobar rod."
Mak se na mnogo načina koristi u prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Supruga proizvođača Rudolfa Baloga, Eleonora, uglavnom prodaje očišćeni i izvagani mak redovnim kupcima.
„Prodaja na veliko ide po ceni od oko 250 dinara po kilogramu, ali mi želimo da dostignemo cenu od 600-700 dinara."
Proizvodnja maka je strogo regulisan u susednim zemljama i u Evropskoj uniji zbog sadržaja opijuma i morfijuma u zelenim mahunama ranog maka, ali u Srbiji to još uvek nije vezano za nikakve uslove.
