Vreme je za sadnju rena
U većini porodica ovo povrće se tek na uskršnoj trpezi nađe kao začin, i domaćice ga ne koriste u svakodnevnoj pripremi obroka.
Naši preci su ren doneli iz srednje Azije kao lekovitu biljku. Kasnije je u Evropi otrkiveno da može da služi i kao začinska biljka.
U naselju Hajdukovo posadili su ovogodišnji ren. Adriano Kovač kaže da je to posao kao svaki drugi, odnosno da zahteva istu preciznost.
„Ovde ga radim već tri, četiri godine. Nema mnogo posla. Važno je obratiti pažnju šta i kako se radi, jer se ovde u najmanjim sitnicama kriju najveće greške."
Koren rena može se sakupljati tokom čitave godine, ali njegovo branje ipak je najbolje u jesen ili u proleće. Janoš Šomođi, proizvođač iz Hajdukova kaže da je reč o zahtevnoj biljci.
„Kada počne da izbija korov, onda motikom, ili sekačem prođemo celom dužinom. Posle toga koristimo đubrivo od lišća. Ima insekte koji sišu listove i protiv njih je potrebno jednom ili dva puta godišnje prskati."
Iz godine u godinu ren se sve manje traži, zato vojvođanski ratari kažu da se ne isplati bavljenje uzgojem rena. Trenutno se na pijacama prodaje po ceni od 350 do 400 dinara za kilogram.
„Mađari za Uskrs. A Srbi češće, oni već početkom godine za slave i praznike više kupju. Primetili smo da sada iz godine u godinu sadimo sve manje količine. Nekada smo sadili pet jutara, posle se to iz godine u godinu smanjivalo. Uzalud smo sadili, nismo mogli da prodamo."
Ren nije samo savršen uz uskršnju šunku, on se može konzumirati na više različitih načina. Izuzetan je kao prilog i sveže rendan, ali je veoma ukusan i zakišeljen.

